Da li možete da zamislite život bez duvanskog dima – 31. januar Nacionalni dan bez duvanskog dima

Foto: Shutterstock

Od leka za brojne bolesti do uzročnika istih, odnos prema duvanu, menjao se tokom decenija. Istraživanja rađena pedesetih godina prošlog veka, donele su prvi sud o uticaju duvana i lišila su nas dilema – jeste štetan. I to ne samo po one koji puše.

Engleski lekari R. Dol i A. B. Hil 1952. godine dokazali su na grupi od 40.000 pacijenata uzročnu povezanost između pušenja i karcinoma bronhija i pluća, infarkta miokarda i hronične opstruktivne plućne bolesti.

Kontrola duvana dovela je do smanjenja učestalosti pušenja u mnogim zemljama, ali uprkos tome u svetu i dalje puši svaki peti (21%) odrasli stanovnik.

Ipak, iako smo svesni štetnog uticaja cigareta, istraživanja o našim navikama, kada je ovaj porok u pitanju, pokazuju da ipak ne odustajemo.

U Srbiji je upotreba duvana već dugi niz godina jedan od najzastupljenijih faktora rizika po zdravlje, što potvrđuju i poslednji rezultati istraživanja zdravlja stanovništva Srbije iz 2019. godine. Ovi podaci će obezbediti praćenje napretka u ostvarivanju ciljeva Agende održivog razvoja do 2030. godine, pre
svega 3.cilja Dobro zdravlje.

Istraživanje je pokazalo da rasprostranjenost navika pušenja duvanskih proizvoda uključujući i zagrevane duvanske proizvode, u populaciji uzrasta od 15 i više godina iznosi 31,9%. Najveći procenat pušača bio je u starosti od 45 do 54 godine (41,3%). U populaciji mladih 15-19 svaki sedmi (14,4%) je izjavio da konzumira neki od duvanskih proizvoda.

Da li je duvanski dim šteti i onima koji ga ne konzumiraju?

Duvanski dim direktno štetno utiče na zdravlje osobe koja konzumira duvanske proizvode i pasivno štetno utiče na zdravlje osoba koje provode vreme u blizini osobe koja konzumira cigarete.

Trećina duvanskog dima ostaje u plućima pušača, dok dve trećine izađe u vazduh i ponovo ga udišu i pušači i nepušači. U ovom dimu nalazi se preko 4.000 različitih hemijskih sastojaka, od kojih je za više od 50 dokazano da su kancerogeni – upozoravaju stručnjaci.

Takozvano „pasivno pušenje“ povećava rizik od umiranja od srčanih bolesti, dok je rizik od obolevanja od raka bronhija i pluća do 35 odsto veći.

Najugroženije su trudnice, deca, kao i osobe sa povišenim krvnim pritiskom i holesterolom.

Ako ste pušač, sigurno ste primetili da vam sobne biljke teže uspevaju. Ni biljkama ne odgovara duvanski dim, pa u prostorijama u kojima se redovno „duvani“ biljke rastu sporije, a usled manjka kiseonika mogu čak i da uvenu.

Ni životinje nisu pošteđene negativnih efekata. Stručnjaci tvrde da nije retkost da psi čiji su vlasnici pušači, nakon 8 do 9 godina života razviju tipičan pušački rak pluća.

Hajde da zajedno razvijemo svest o štetnosti duvanskog dima

Da ne bismo zaboravili ove činjenice treba svaki dan da razgovaramo o ovom problemu.

Potrebno je edukovati decu od najranijeg detinjstva i predstaviti im duvanske proizvode onakvim kakvi zapravo i jesu.

Potrebno je raditi na tome da se reklamiranje i prodaja duvanskih proizvoda ograniče, kao i konzumacija na javnim mestima.

Potrebno je pričati o različitosti duvanskih proizvoda, jer iz godine u godinu se pojavljuju novi proizvodi zamaskirani u lepa i mirišljava pakovanja, koji su navodno manje štetni i bolji od cigareta. A suštinski su podjednako štetni i donose loše posledice ne samo po zdravlje već i životnu sredinu.

Potrebno je zahtevati da mesta na kojima borave deca budu mesta bez duvanskog dima.

Kvalitetan i zdrav život nije moguć u okruženju ispunjenom duvanskim dimom! Moramo se aktivno boriti za svet bez duvanskog dima, za zdrav vazduh i zdravu budućnost.

Objavljeno: