Svetski dan bez duvanskog dima: Budi i ti deo promene, uradi nešto drugačije i postani primer mlađima

Foto: Shutterstock

„Duvanski dim šteti ljudima u vašoj okolini“, ali i vama! Upravo je ovo razlog zašto je 31. maj poseban, jer se tada održava Svetski dan bez duvanskog dima. Ovaj dan posvećen je ljudima koji svesno ugrožavaju svoje zdravlje, ali pre svega i zdravlje drugih ljudi među kojima su i najmlađi, te je svrha 31. maja da se podigne svest o uticaju vazdušaste mase, koja na prvi pogled deluje mnogima potpuno bezopasno, budući da se čak ne može ni opipati, ali neka vas to ne zavara, jer može izazvati ozbiljne reakcije.

Države članice Svetske zdravstvene organizacije osmislile su Svetski dan bez duvana 1987. godine kako bi skrenule globalnu pažnju na epidemiju duvana i smrt i bolest koju ona izaziva. Svetska zdravstvena skupština je 1987. godine usvojila Rezoluciju VHA40.38, pozivajući da 7. april 1988. bude „svetski dan nepušenja“. Godine 1988. doneta je Rezolucija VHA42.19, kojom se poziva na obeležavanje Svetskog dana bez duvana, svake godine 31. maja.

Uticaj dima na najmlađe

Zamislite sliku malog deteta dok u ruci drži cigaretu. Apsolutno neprihvatljivo, zar ne? Ipak, dete koje živi pored pušača popuši 30 do 160 cigareta godišnje. Nepušač (dete) udiše više nikotina i čađi, CO (ugljenmonoksida) i drugih štetnih hemikalija od pušača, što može dovesti do ozbiljnih posledica. Pri udisaju duvanskog dima, oštećuje se odbrambeni sistem pluća, zbog čega može doći do infekcije disajnih puteva. Sve ovo može dovesti do težik oblika astme, infekcije srednjeg uha, zaostajanja sekreta u uhu, što vremenom može dovestičak i  do gubitka sluha.

Pored astme, zapaljenja srednjeg uha i gubitka sluha, posledice se mogu javiti i u vidu:

  1. Dečije gojaznosti, koja potencira kardiovaskularni, ali i rizik u vezi sa nastankom oboljenja lokomotornog aparata, juvenilnog dijabetesa i bolesti gastrointestinalnog trakta;
  2. Psihološke i intelektualne poteškoće, nerazvijenost kognitivnih sposobnosti, emocionalna nestabilnost i poremećaji ponašanja usled nedovoljne razvijenosti mogućnosti samokontrole;
  3. Maligne bolesti razvojnog doba.

Uticaj nikotina na pušače

Vodeći se onom čuvenom „ne možete voleti druge, ako ne volite sebe“, hajde da vidimo kako nikotin utuče najpre na osobe koje konzumiraju cigarete.

U Srbiji puši jedna trećina odraslog stanovništva, što je negde oko 2.8 miliona pušaca starijih od 15 godina. Ipak, da li ste nekada razmislili šta se dešava sa vašim organizmom nakon konzumiranja cigareta, odnosno, šta je ono što „trenutno ne osećate“ i kako bi bilo da je drugačije?

Iz duvana se udiše nikotin koji je zapravo pesticid, katran je supstanca sa površinskih slojeva puteva, ugljen monoksid je izduvni gas iz automobila, aceton je rastvarač boja, amonijak sredstvo za čišćenje, arsenik sredstvo za uništavanje insekata itd. Ove hemikalije se unose u pluća, nakon čega se putem krvotoka raznose po celom telu, dopirući do svakog organa i svake ćelije u našem organizmu, vezujući se za hemoglobin i sprečavajući ćelije da prenose kiseonik kako bi inače trebale.

Upravo zbog toga, pušači se usled delovanja svih ovih otrovnih hemijskih materija suočavaju sa raznim bolestima, a činjenica da ljudi koji konzumiraju cigarete obolevaju od kancera 25 odsto više, je poražavajuća.

Studija koju je uradio Alexandrov sa saradnicima je pružila malo sveobuhvatniju i jasniju sliku o razornom uticaju pušenja na ćelije našeg organizma.

Ljudi koji puše kutiju cigareta dnevno, tokom godine razvijaju sledeće mutacije svake godine:

  1. 150 mutacija u svakoj plućnoj ćeliji;
  2. 7 u svakoj ćeliji grkljana;
  3. 23 u svakoj ćeliji usta;
  4. 18 u svakoj ćeliji jetre.

Kako prestati sa pušenjem?

Vodeći se raznim studijama koje se bave ovom obimnom tematikom, donosimo vam par saveta kako možete prestati sa pušenjem:

  1. Odredite datum prestanka pušenja;
  2. Pripremite se psihički na drugačiji način života (napraviti listu u kojoj ćete navesti loše strane pušenja možda i nije loša ideja);
  3. Usmerite misli na nešto zdravije po vaš organizam (na primer teretana, šetnja, ples…);
  4. Nagradite sebe za postignuti uspeh…

 

Objavljeno: